Most vs. implantat
U slučaju gubitka zuba, isti je potrebno nadomjestiti protetskim radom.
Zašto je potrebno nadomjestiti izgubljen zub?
Naš žvačni sustav obuhvaća osim zuba, potporno tkivo zuba, čeljusne kosti, čeljusni zglob i žvačne mišiće. Žvačne sile su prilično jake, a gubitkom zuba dolazi do narušavanja ravnoteže žvačnog sustava, zbog čega mogu nastati mnoge promjene.
Koje promjene mogu nastati uslijed gubitka zuba?
Na mjestu gdje nema zuba dolazi do resorpcije (gubitka) kosti.
Okolni zubi naginju se prema praznom prostoru zbog čega nastaju džepovi, tj. parodontološki problemi. Zub koji se nalazi u suprotnoj čeljusti i bio je u kontaktu s izvađenim zubom, izrasta u prazan prostor jer ne postoji više protusila koja bi ga držala na mjestu. Zbog ogoljenja zubnog vrata javlja se osjetljivost na hladno i pri četkanju.
Zbog neravnomjernog zagriza mogu se javiti bolovi i osjećaj napetosti u području čeljusnog zgloba i žvačnih mišića. Zbog svega navedenog, u slučaju gubitka jednog ili više zuba, potrebna je izrada mosta ili implantata.
Most vs. implantat
U mnogo slučajeva, izbor je na pacijentu, ali ponekad postoje ograničenja kako za postavljanje implantata, tako i za izradu mosta.
Faktori koji utječu na izbor terapije su debljina kosti, pozicija bezubog mjesta i status okolnih zuba.
Kako izgleda izrada mosta?
Nakon sanacije usne šupljine, bruse se zubi nosači koji omeđuju bezubi prostor. Slijedi uzimanje otiska koji se šalje u laboratorij. Na temelju modela dobivenog iz otiska, zubni tehničar izrađuje most. Konačni rad se isprobava u ustima i trajno cementira.
Kako izgleda izrada implantata?
Najprije kirurg ugrađuje implantat u kost. Zatim se čeka 3 do 6 mjeseci da implantat sraste s kosti (proces nazivamo oseointegracija). U nekim slučajevima moguće je na implantat staviti privremenu krunicu tj. most.
Nakon konačnog srastanja vijka s kosti i formiranja potpornog tkiva, uzima se otisak, a daljne faze su iste kao i kod izrade klasičnog mosta.
Možemo zaključiti da je protetski nadomjetak nužan za očuvanje zdravlja i potpune funkcije žvačnog sustava, a izbor terapije ovisi o individualnoj situaciji svakog pacijenta.





















